Usvojen višegodišnji financijski okvir Europske Unije
22. srpnja 2020.
Europsko vijeće je postiglo dogovor o višegodišnjem financijskom okviru (VFO), odnosno, višegodišnjem proračunu Europske unije za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Izvanredni sastanak čelnika država članica EU održavao se od 17. do 21. srpnja upravo na temu oporavka Europske unije od krize uzrokovane pandemijom te na temu novog proračuna za sljedeću financijsku perspektivu.
Dvogodišnja rasprava o proračunu
Podsjetimo, prvi prijedlog proračuna za razdoblje od 2021. do 2027. godine na stol je stavio Jean-Claude Juncker u svibnju 2018. godine sa željom, koja se iz današnje perspektive potvrdila kao nerealna, da do usvajanja VFO-a dođe prije Brexita i izbora za Europski parlament u svibnju 2019. godine. Do dogovora nije došlo te se čekalo na ustroj nove administracije Europske komisije na čije je čelo 1. prosinca 2019. godine došla Ursula von der Leyen.
Europsko vijeće odlučilo je 23. travnja 2020. započeti s radom na uspostavi plana za oporavak kako bi se odgovorilo na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19. Zadužilo je Europsku komisiju da hitno izradi prijedlog te ujedno pojasni kako je fond za oporavak povezan s dugoročnim proračunom EU-a.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je 27. 5. 2020. godine predstavila prijedlog EK za oporavak europskog gospodarstva od posljedica pandemije s pogledom na održivu budućnost. Europski plan oporavka se tako, osim na dugoročnom proračunu (1.100 milijardi €), temeljio i na novom instrumentu NEXT GENERATION EU vrijednom 750 milijardi €.
Povijesni dogovor ili slab kompromis?
Predsjednik Europskog vijeća, Charles Michel predstavio svoj prijedlog VFO-a i paketa za oporavak 10. srpnja 2020. godine uvažavajući kritike određenih država članica te je svoj prijedlog predstavio kao pregovarački okvir za izvanredni sastanak čelnika. Potvrđen je iznos od 1.074 milijardi € za VFO te 750 milijardi € za Europski plan oporavka, odnosno, instrument NEXT GENERATION EU.
Unatoč planu da iz NGEU 500 milijardi € dolazi u obliku bespovratnih sredstava, a 250 milijardi € u obliku zajmova državama članicama, novi usvojeni proračun kaže da će se tek 390 milijardi € podijeliti u obliku bespovratnih potpora, dok će iznos od 360 milijardi € biti distribuirano kroz zajmove.
Mehanizam za oporavak i otpornost je postao značajno vrjedniji no što je to bilo u prijedlogu Europske komisije, ali u nekim drugim mehanizmima je došlo do značajnog smanjenja gornjih granica potrošnje, primjerice u pogledu Fonda za pravednu tranziciju, fondova koji se tiču politika susjedstva, a iznenađuje i da su smanjena sredstva za istraživanje, razvoj i inovacije, inače područje jedne od ključnih politika Europske unije.
22 milijarde za Republiku Hrvatsku
Unatoč tome što novi prijedlog predstavlja možda i loš kompromis onoga što je predstavila von der Leyen i onoga što su zahtijevali čelnici država članica, čestitke i proglašenje ovoga dogovora „povijesnim“ dolaze sa svih strana. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Andrej Plenković, je danas u ranim jutarnjim satima objavio kako je postignut dogovor: „U HR donosimo 22 milijarde € koje su jamstvo brzog gospodarskog oporavka i daljnjeg ravnomjernog razvoja zemlje!“. Gotovo dvostruko veća alokacija od one koju smo imali na raspolaganju u financijskoj perspektivi od 2014. do 2020. godine stavlja strahovito veliku odgovornost upravo na Plenkovića i novu ministricu regionalnog razvoja i fondova EU – sredstva ćemo imati na raspolaganju, no pitanje je koliko ćemo biti učinkoviti u apsorpciji.
Čeka se potvrda Europskog parlamenta
Usvajanje prijedloga VFO na Europskom vijeću je možda najteži korak u pregovorima o proračunu do sada, no još uvijek predstoji potvrda dogovora u Europskom parlamentu. Predsjednik Europskog parlamenta, David Sassoli, je jučer poslao priopćenje: „Nakon toliko dana pregovora, europski građani očekuju dogovor koji će odgovarati ovom povijesnom trenutku. Zabrinuti smo o budućnosti Europe u kojoj su europska solidarnost i temelji zajednice izgubljeni. Europski parlament je predstavio svoje prioritete i očekuje da se oni uvaže. Novi višegodišnji financijski okvir mora odgovoriti na ključne izazove s kojima se Europa suočava u srednjoročnom razdoblju, poput Europskog zelenog plana, digitalizacije, ekonomske otpornosti i borbe protiv nejednakosti. Nova vlastita sredstva su potrebna odmah. Također trebamo mjere kako bi se osigurala učinkovita obrana vladavine prava. Nadalje, Parlament je u više navrata tražio kraj rabata. Ako se ovi uvjeti ne poštuju, Europski parlament neće dati svoju suglasnost. COVID-19 je još uvijek ovdje i svjedočimo novim žarištima u Europi. Više nego ikada prije je nužno da djelujemo brzo i hrabro“.
Rabati će se prema Michelovom planu zadržati za Dansku, Njemačku, Nizozemsku, Austriju i Švedsku. Međutim, teško je za očekivati da će Europski parlament odbiti potvrditi novi višegodišnji financijski okvir: već smo zašli u drugu polovinu 2020. godine, vremena je ostalo premalo i pitanje je ima li u prostora za vraćanje prijedloga proračuna na dorade – što može učiniti jedino Europski parlament.
Izvor: EU Projekti Info
